Historija
U administrativnom pogledu Sapna je kao općina počela egzistirati od 18. marta 1998. godine kada se na osnovu Odluke Federalnog parlamenta po prvi put sastalo Općinsko vijeće. Općina Sapna je nastala podjelom općine Zvornik na dva dijela: na općinu Zvornik u RS i općinu Sapna u FBiH Međutim, Sapna je imala svoju autonomnost još od ranog perioda historije BiH. Poznato je da su na području Sapne ljudi živjeli još od najstarijih vremena. Sapna kao administrativno – teritorijalni pojam se spominje još u periodu srednjeg vijeka. Poznat je i na najstarijim kartama ucrtan naziv Župa Sapna. U onom vremenu taj naziv je predstavljao područje koje je egzistiralo kao jedna autonomna cjelina. Dokaz aktivnog življenja ljudi na području Sapne su mnogobrojni stećci koji se i danas nalaze u naseljima: Handelići, Međeđa, Gornja Sapna itd. U periodu srednjeg vijeka Sapna je predstavljala važno komunikacijsko područje između tadašnjih gradova Zvornika i Teočaka. Dolaskom Osmanlija na ove prostore Sapna se pominje kao nahija Sapna koja pripada zvorničkom sandžaku koji je osnovan u periodu izmedu 1478. i 1483. godine. Veoma aktivnu naseljenost ljudi iz ovog perioda potvrđuju mnogobrojna mezarja koja se nalaze na više lokaliteta. Za vrijeme austro – ugarske vlasti Sapna pripada zvorničkom kotaru (srezu). Također u vrijeme kraljevine SHS odnosno Kraljevine Jugoslavije Sapna je bila u sastavu sreza Zvornik kao jedna od deset općina, a u sastavu okruga tuzlanskog. Nakon Drugog svjetskog rata Sapna će egzistirati kao općinsko središte sve do 1958. godine kada se gasi zvornički srez i priključuje tuzlanskom, a općina Sapna se pripaja općini Zvornik. Tokom agresije na BiH dio tadašnje općine Zvornik, odnosno današnja općina Sapna se na veoma efikasan način organizirala i opstala kao slobodna teritorija. Sve navedeno govori da je općina Sapna bila i ostala kompaktno područje kako u historijskom tako i u današnjem smislu.Stanovništvo
Sapna | ||||||
godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
Bošnjaci | 1.722 (95,29%) | 1.652 (99,51%) | 1.025 (95,79%) | |||
Srbi | 46 (2,54%) | 2 (0,12%) | 33 (3,08%) | |||
Hrvati | 6 (0,33%) | 0 | 0 | |||
Jugoslaveni | 14 (0,77%) | 2 (0,12%) | 3 (0,28%) | |||
ostali i nepoznato | 19 (1,05%) | 4 (0,24%) | 9 (0,84%) | |||
ukupno | 1.807 | 1.660 | 1.070 |
Sapna danas
Veći dio bivše općine Zvonik Daytonskim sporazumom je pripao Republici Srpskoj. Manji dio, naselja: Sapna, Goduš, Kraljevici, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i dijelovi naselja Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok pripao je Federaciji. Na tom dijelu, površine 118 km², formirana je nova općina - općina Sapna. Na njenom prostoru živi oko 15.850 stanovnika[citat potreban], od čega u samom gradu oko 5.358 stanovnika.Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko - planinski položaj je pogodan za razvoj voćarstva i uzgoj stoke. Da bi se mogla razvijati savremena proizvodnja, potrebno je izgraditi infrastrukturne objekte: puteve, električnu mrežu, uvesti mehanizaciju, podići pogon za preradu poljoprivrednih proizvoda. Neki od ovih projekata su već u znatnoj mjeri realizirani.
Nema komentara:
Objavi komentar